SZO upozorava na čikungunja groznicu u Fošanu zbog porasta epidemije

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je na čikungunja groznicu, bolest koju prenose komarci, jer se situacija u Fošanu u Kini i dalje pogoršava. Prema najnovijem izvještaju lokalnih zdravstvenih vlasti, zaključno s 23. julom 2025. godine, u Fošanu je potvrđeno preko 3.000 slučajeva čikungunja groznice, a svi su blagi slučajevi.

Globalno širenje i rizik

Diana Alvarez, šefica tima za arbovirus SZO, izjavila je na konferenciji za novinare u Ženevi 22. jula da je virus čikungunja otkriven u 119 zemalja i regija. Procjenjuje se da je 550 miliona ljudi u riziku od ovog virusa koji prenose komarci, s potencijalom za velike epidemije koje bi mogle preopteretiti zdravstvene sisteme. Alvarez je istakla da je prije otprilike 20 godina velika epidemija čikungunja groznice u regiji Indijskog okeana pogodila približno 500.000 ljudi. Ove godine zaraženo je oko trećine stanovništva na francuskom ostrvu Reunion u Indijskom okeanu. Virus se širi i u zemljama jugoistočne Azije poput Indije i Bangladeša. Štaviše, evropske zemlje poput Francuske i Italije nedavno su prijavile uvezene slučajeve, a otkriven je i lokalni prijenos.

Šta je čikungunja groznica?

Čikungunja groznica je akutna zarazna bolest koju uzrokuje virus čikungunja, član roda Alphavirus unutar porodice Togaviridae. Naziv "čikungunja" potiče iz jezika Kimakonde u Tanzaniji, a znači "izobličiti se", što slikovito opisuje pogrbljeno držanje pacijenata zbog jakih bolova u zglobovima.

Simptomi

• VrućicaNakon infekcije, tjelesna temperatura pacijenata može naglo porasti na 39°C ili čak 40°C, a groznica obično traje od 1 do 7 dana.
• Bol u zglobovimaJaka bol u zglobovima je karakterističan simptom. Često pogađa male zglobove ruku i stopala, kao što su prsti na rukama, ručni zglobovi, gležnjevi i nožni prsti. Bol može biti toliko intenzivna da značajno oštećuje pokretljivost pacijenta, a u nekim slučajevima bol u zglobovima može trajati sedmicama, mjesecima ili čak i do 3 godine.
• OsipNakon faze visoke temperature, većina pacijenata razvije osip na trupu, udovima, dlanovima i tabanima. Osip se obično pojavljuje 2-5 dana nakon početka bolesti i ima oblik crvenih makulopapula.
• Ostali simptomiPacijenti mogu također osjetiti opću mijalgiju, glavobolju, mučninu, povraćanje, umor i kongustaciju konjunktive. U rijetkim slučajevima, neki pacijenti mogu imati simptome probavnog trakta poput gubitka apetita i bolova u trbuhu.

Većina pacijenata se može potpuno oporaviti od čikungunja groznice. Međutim, u rijetkim slučajevima mogu se javiti teške komplikacije poput krvarenja, encefalitisa i mijelitisa, koje mogu biti opasne po život. Starije osobe, dojenčad i osobe s postojećim zdravstvenim problemima imaju veći rizik od razvoja komplikacija.

Putevi prijenosa

Primarni način prenošenja čikungunja groznice je ubodom zaraženih komaraca vrste Aedes, posebno Aedes aegypti i Aedes albopictus, poznatih i kao "komarci cvjetnog uzorka". Ovi komarci se zaraze kada ugrizu osobu ili životinju s viremijom (prisutnost virusa u krvotoku). Nakon perioda inkubacije od 2-10 dana unutar komarca, virus se razmnožava i dospijeva do pljuvačnih žlijezda komarca. Nakon toga, kada zaraženi komarac ugrize zdravu osobu, virus se prenosi, uzrokujući infekciju. Nema dokaza o direktnom prenošenju s čovjeka na čovjeka. Bolest je obično rasprostranjena u tropskim i suptropskim regijama. Njeno širenje je usko povezano sa sezonskim klimatskim promjenama, često dostižući vrhunac epidemije nakon kišne sezone. To je zato što povećane padavine pružaju više mjesta za razmnožavanje komaraca vrste Aedes, olakšavajući njihovo brzo razmnožavanje i time povećavajući vjerovatnoću prenošenja virusa.

Metode detekcije

Laboratorijski testovi igraju ključnu ulogu u tačnoj dijagnozi čikungunja groznice.

Detekcija virusa

Lančana reakcija polimeraze s reverznom transkripcijom (RT-PCR) može se koristiti za detekciju RNK virusa čikungunja u serumu ili plazmi, što može potvrditi dijagnozu. Izolacija virusa iz seruma pacijenta je također potvrdna metoda, ali je složenija i dugotrajnija.

Detekcija antitijela

• Test IgM antitijela protiv čikungunjeOvaj test može otkriti IgM antitijela specifična za virus čikungunje. IgM antitijela obično se počinju pojavljivati ​​u krvi 5 dana nakon početka bolesti. Međutim, mogu se pojaviti lažno pozitivni rezultati, tako da pozitivne IgM rezultate često treba dodatno potvrditi testovima na neutralizirajuća antitijela.
• Test IgG/IgM protiv čikungunjeOvaj test može istovremeno detektovati i IgG i IgM antitijela. IgG antitijela se pojavljuju kasnije od IgM antitijela i mogu ukazivati ​​na prošlu ili prethodnu izloženost virusu. Značajan porast titra IgG antitijela između seruma akutne faze i faze rekonvalescencije također može podržati dijagnozu.
• Kombinirani testovi:

◦Test na antitijela IgG/IgM protiv virusa ZikaMože se koristiti kada je potrebno razlikovati čikungunju od infekcija virusom Zika, budući da su obje bolesti koje prenose komarci s nekim preklapajućim simptomima.

◦Kombinirani test za ZIKA IgG/IgM + Chikungunya IgG/IgMOmogućava istovremeno otkrivanje antitijela protiv virusa Zika i čikungunja, što je korisno u područjima gdje oba virusa mogu cirkulirati.

◦Kombinirani test za dengue NS1 + dengue IgG/IgM + Zika IgG/IgMiKombinovani test za dengue NS1 + dengue IgG/IgM + Zika + čikungunjaOvo su sveobuhvatniji testovi. Oni mogu otkriti ne samo čikungunju i Ziku, već i markere virusa denge. Budući da su denga, čikungunja i Zika bolesti koje prenose komarci sa sličnim simptomima u ranim fazama, ovi kombinovani testovi mogu pomoći u tačnoj diferencijalnoj dijagnozi. Sljedeća tabela sažima ključne aspekte ovih testova:

Diferencijalna dijagnoza

Čikungunja groznicu treba razlikovati od nekoliko drugih bolesti zbog njenih preklapajućih simptoma:

• Denga groznicaU poređenju sa denga groznicom, čikungunja groznica ima relativno kraći period trajanja groznice. Međutim, bol u zglobovima kod čikungunje je izraženiji i traje duže. Kod denga groznice, bolovi u zglobovima i mišićima su takođe prisutni, ali uglavnom nisu tako jaki i dugotrajni kao kod čikungunje. Osim toga, čikungunja groznica ima blažu sklonost krvarenju u poređenju sa denga groznicom. U težim slučajevima denge, češće su manifestacije krvarenja poput krvarenja iz nosa, krvarenja desni i petehija.
• Infekcija virusom ZikaInfekcija virusom Zika često uzrokuje blaže simptome u poređenju sa čikungunja groznicom. Dok se obje mogu manifestovati groznicom, osipom i bolovima u zglobovima, bolovi u zglobovima kod Zike su obično manje jaki. Osim toga, infekcija virusom Zika povezana je sa specifičnim komplikacijama kao što je mikrocefalija kod dojenčadi rođenih od zaraženih majki, što se ne vidi kod čikungunja groznice.
• O'nyong-nyong i druge alfavirusne infekcijeOve infekcije mogu imati slične simptome kao čikungunja, uključujući groznicu i bol u zglobovima. Međutim, potrebni su specifični laboratorijski testovi kako bi se precizno identifikovao uzročni virus. Na primjer, molekularni testovi mogu razlikovati različite alfaviruse na osnovu njihovih jedinstvenih genetskih sekvenci.
• Infektivni eritemErythema infectiosum, poznata i kao peta bolest, uzrokovana je parvovirusom B19. Obično se manifestira karakterističnim osipom na licu u obliku "šamaranjeg obraza", nakon čega slijedi osip nalik čipki na tijelu. Nasuprot tome, osip kod čikungunje je rasprostranjeniji i možda nema specifičan izgled "šamaranjeg obraza".
• Druge zarazne bolestiČikungunja groznicu također treba razlikovati od gripe, ospica, rubeole i infektivne mononukleoze. Gripa se uglavnom manifestira respiratornim simptomima poput kašlja, upale grla i začepljenosti nosa, pored groznice i bolova u tijelu. Ospice karakteriziraju Koplikove mrlje u ustima i karakterističan osip koji se širi po specifičnom obrascu. Rubeola ima blaži tok s osipom koji se pojavljuje ranije i brže blijedi. Infektivna mononukleoza povezana je s izraženom limfadenopatijom i atipičnim limfocitima u krvi.
• Reumatske i bakterijske bolestiStanja poput reumatske groznice i bakterijskog artritisa moraju se uzeti u obzir u diferencijalnoj dijagnozi. Reumatska groznica je često povezana s anamnezom streptokokne infekcije i može se prezentirati s karditisom pored simptoma zglobova. Bakterijski artritis obično zahvata jedan ili nekoliko zglobova, a mogu postojati i znaci lokalne upale poput topline, crvenila i značajne boli. Laboratorijski testovi, uključujući hemokulture i testove specifičnih antitijela, mogu pomoći u razlikovanju ovih stanja od čikungunja groznice.

Prevencija

Sprečavanje čikungunja groznice uglavnom se fokusira na kontrolu komaraca i ličnu zaštitu:

• Suzbijanje komaraca:

◦Upravljanje okolišemBudući da se komarci vrste Aedes razmnožavaju u stajaćoj vodi, uklanjanje potencijalnih mjesta za razmnožavanje je ključno. To uključuje redovno pražnjenje i čišćenje posuda koje mogu držati vodu, kao što su saksije za cvijeće, kante i stare gume. U urbanim područjima, pravilno upravljanje objektima za skladištenje vode i drenažnim sistemima može značajno smanjiti razmnožavanje komaraca.

◦Sredstva protiv komaraca i zaštitna odjećaKorištenje sredstava protiv komaraca koja sadrže aktivne sastojke poput DEET-a (N,N-dietil-m-toluamida), pikaridina ili IR3535 može efikasno otjerati komarce. Nošenje košulja dugih rukava, dugih pantalona i čarapa, posebno tokom perioda najvećeg broja uboda komaraca (zora i sumrak), također može smanjiti rizik od uboda komaraca.

• Mjere javnog zdravstva:

◦Nadzor i rano otkrivanjeUspostavljanje efikasnih sistema nadzora za brzo otkrivanje slučajeva čikungunja groznice je od suštinskog značaja. To omogućava brzu primjenu kontrolnih mjera kako bi se spriječilo dalje širenje. U područjima gdje je bolest endemska ili postoji rizik od unošenja, neophodno je redovno praćenje populacija komaraca i aktivnosti virusa.

◦Izolacija i liječenje pacijenataZaražene pacijente treba izolovati kako bi se spriječili daljnji ubodi komaraca i naknadni prenos virusa. Bolnice i zdravstvene ustanove također trebaju poduzeti odgovarajuće mjere za sprječavanje nozokomijalnog (bolnički stečenog) prenosa. Liječenje se uglavnom fokusira na ublažavanje simptoma, kao što je upotreba antipiretika za snižavanje temperature i analgetika za ublažavanje bolova u zglobovima.

Dok se globalna zajednica suočava s prijetnjom čikungunja groznice, neophodno je da pojedinci, zajednice i vlade poduzmu proaktivne mjere kako bi spriječili njeno širenje i zaštitili javno zdravlje..